Ne bih se upuštala u polemike o “najboljoj” ili “najzdravijoj” soli. Naime, sve vrste soli sadrže sličan sadržaj natrijuma, ali ono po čemu se razlikuju jesu:
ukus, tekstura, i tragovi minerala.
Izbor najbolje soli zavisi od tvog ukusa, ličnih preferencija i stila kuvaranja.
Izabrala sam nekoliko vrsta soli i poređala ih po kvalitetu. Merilo kvaliteta je pre svega sastav soli, odnosno minerali u njoj:
1. Cvijet soli (Fleur de Sel)
Izgled: Pahuljasta, fina struktura, sakuplja se ručno sa površine isparavajućih bazena.
Sastav: Bogata je mineralima poput magnezijuma i kalcijuma.
Upotreba: Smatra se najkvalitetnijom solju i koristi se za završno začinjavanje jela, jer daje delikatan ukus i teksturu.
2. Keltska so
Izgled: Ručno prikupljena morska so, vlažna sa specifičnom sivkastom bojom.
Sastav: Sadrži više od 80 minerala, uključujući magnezijum, kalijum i kalcijum. Zbog vlažnog skladištenja može imati tragove gline.
Upotreba: Koristi se u sirovoj ishrani i za završno začinjavanje jela. Ima blaži ukus od rafinisane soli.
3. Himalajska so
Izgled: Ružičasta boja zbog minerala, pretežno gvožđa.
Sastav: Bogata magnezijumom, kalijumom i drugim elementima, ali ne sadrži jod.
Upotreba: Odlična je za završno začinjavanje jela, jer osim što doprinosi ukusu, poboljšava i vizuelni dojam.
4. Košer so
Izgled: Grublje teksture, često se koristi u velikim kristalima.
Sastav: Ne sadrži aditive niti jod.
Upotreba: Najbolja je za “suvo” soljenje mesa, ali se takođe koristi i u kuvanju. Zbog grublje teksture, lakše je kontrolisati količinu koja se koristi.
5. Jodirana so
Izgled: Fina, mlevena so.
Sastav: Sadrži jod, koji je dodat da bi se sprečila pojava gušavosti. Takođe sadrži aditive za sprečavanje zgrudvavanja.
Upotreba: Najčešće se koristi u domaćinstvima. Zbog dodataka i rafinisanja, nije najbolji izbor.
6. Kuhinjska rafinisana so
Izgled: Fina, mlevena so, obično potpuno bele boje.
Sastav: Rafinisana so sadrži samo natrijum hlorid, bez drugih prirodnih minerala. Često je obogaćena aditivima, kao što su sredstva za sprečavanje zgrudvavanja.
Upotreba: Koristi se za svakodnevnu ishranu, ali nije najbolji izbor, jer ne sadrži prirodne minerale.
Takođe, tu je i začinjena so, koja je mešavina soli sa biljem i začinima, i dimljena so koja se dimi drvetom (najčešće bagremom, hrastom ili jabukovim drvetom) do dva dana, čime se so infuzira dimljenim ukusom.
Dodatna opcija koja mnogima znači u praksi
Postoji još jedna so koja zaslužuje da bude pomenuta, posebno ako ne koristiš rafinisanu so, a želiš da uneseš dovoljno joda. To je nerafinisana morska so kojoj je naknadno dodat jod. To nije rafinisana so, njen sastav ostaje prirodan, mineralni profil je očuvan, a jod je samo dodat kako bi se sprečio njegov manjak u ishrani. Ovaj tip soli je odličan ako izbegavaš aditive i visoko obrađene proizvode, a želiš stabilan unos joda.
Međutim, postoji jedan oblik soli, već pomenut, koji ne bih preporučila da imaš u svojoj kuhinji i često koristiš, a to je RAFINISANA SO.
Naime, rafinisana so se podvrgava visokim temperaturama i hemijskim tretmanima, zbog kojih gubi prirodne minerale kao što su magnezijum i kalcijum, čime se njena hranjiva vrednost gotovo potpuno eliminiše.
Dodatno, često sadrži aditive poput sredstava za sprečavanje zgrudvavanja i, u nekim slučajevima, jod, kako bi se produžio njen rok trajanja i nadomestio potencijalni nedostatak joda.
Dakle, rafinisana so je u suštini prazna, osiromašena forma koja je daleko od prirodne soli koju telo treba. Neke rafinisane kuhinjske soli sadrže i dodatke poput šećera, što me posebno rastužuje – zar nije dovoljno šećera svuda, pa da se nađe i u soli?!
One soli koje skoro uvek imam u svojoj kuhinji i koje kombinujem u jelima su: keltska so, začinjena so sa sušenim biljkama, nerafinisana morska so i himalajska so.
Koje soli ti biraš?
A koliko je so važna za tvoj stomak, pisala sam više u novom blog postu.