Ne bih se upuštala u polemike o “najboljoj” ili “najzdravijoj” soli. Naime, sve vrste soli sadrže sličan sadržaj natrijuma, ali ono po čemu se razlikuju jesu:
ukus, tekstura, i tragovi minerala.
Izbor najbolje soli zavisi od tvog ukusa, ličnih preferencija i stila kuvaranja.
Izabrala sam nekoliko vrsta soli i poređala ih po kvalitetu. Merilo kvaliteta je pre svega sastav soli, odnosno minerali u njoj:
1. Cvijet soli (Fleur de Sel)
Izgled: Pahuljasta, fina struktura, sakuplja se ručno sa površine isparavajućih bazena.
Sastav: Bogata je mineralima poput magnezijuma i kalcijuma.
Upotreba: Smatra se najkvalitetnijom solju i koristi se za završno začinjavanje jela, jer daje delikatan ukus i teksturu.
2. Keltska so
Izgled: Ručno prikupljena morska so, vlažna sa specifičnom sivkastom bojom.
Sastav: Sadrži više od 80 minerala, uključujući magnezijum, kalijum i kalcijum. Zbog vlažnog skladištenja može imati tragove gline.
Upotreba: Koristi se u sirovoj ishrani i za završno začinjavanje jela. Ima blaži ukus od rafinisane soli.
3. Himalajska so
Izgled: Ružičasta boja zbog minerala, pretežno gvožđa.
Sastav: Bogata magnezijumom, kalijumom i drugim elementima, ali ne sadrži jod.
Upotreba: Odlična je za završno začinjavanje jela, jer osim što doprinosi ukusu, poboljšava i vizuelni dojam.
4. Košer so
Izgled: Grublje teksture, često se koristi u velikim kristalima.
Sastav: Ne sadrži aditive niti jod.
Upotreba: Najbolja je za “suvo” soljenje mesa, ali se takođe koristi i u kuvanju. Zbog grublje teksture, lakše je kontrolisati količinu koja se koristi.
5. Jodirana so
Izgled: Fina, mlevena so.
Sastav: Sadrži jod, koji je dodat da bi se sprečila pojava gušavosti. Takođe sadrži aditive za sprečavanje zgrudvavanja.
Upotreba: Najčešće se koristi u domaćinstvima. Zbog dodataka i rafinisanja, nije najbolji izbor.
6. Kuhinjska rafinisana so
Izgled: Fina, mlevena so, obično potpuno bele boje.
Sastav: Rafinisana so sadrži samo natrijum hlorid, bez drugih prirodnih minerala. Često je obogaćena aditivima, kao što su sredstva za sprečavanje zgrudvavanja.
Upotreba: Koristi se za svakodnevnu ishranu, ali nije najbolji izbor, jer ne sadrži prirodne minerale.
Takođe, tu je i začinjena so, koja je mešavina soli sa biljem i začinima, i dimljena so koja se dimi drvetom (najčešće bagremom, hrastom ili jabukovim drvetom) do dva dana, čime se so infuzira dimljenim ukusom.
Međutim, postoji jedan oblik soli, već pomenut, koji ne bih preporučila da imaš u svojoj kuhinji i često koristiš, a to je RAFINISANA SO.
Naime, rafinisana so se podvrgava visokim temperaturama i hemijskim tretmanima, zbog kojih gubi prirodne minerale kao što su magnezijum i kalcijum, čime se njena hranjiva vrednost gotovo potpuno eliminiše.
Dodatno, često sadrži aditive poput sredstava za sprečavanje zgrudvavanja i, u nekim slučajevima, jod, kako bi se produžio njen rok trajanja i nadomestio potencijalni nedostatak joda.
Dakle, rafinisana so je u suštini prazna, osiromašena forma koja je daleko od prirodne soli koju telo treba. Neke rafinisane kuhinjske soli sadrže i dodatke poput šećera, što me posebno rastužuje – zar nije dovoljno šećera svuda, pa da se nađe i u soli?!
One soli koje skoro uvek imam u svojoj kuhinji i koje kombinujem u jelima su: keltska so, začinjena so sa sušenim biljkama i himalajska so.
Koje soli ti biraš?
A koliko je so važna za tvoj stomak, pisala sam više u novom blog postu.