So je prirodni mineral sastavljen od dva hemijska elementa: natrijuma (Na) i hlora (Cl). Oni se udružuju (kristalizuju) u supstancu poznatu kao natrijum-hlorid (NaCl), odnosno nama poznatu kao so.
Većina soli potiče iz isparavanja morske vode i rudnika, gde se dobija procesom rudarenja ili vađenjem iz podzemnih izvora.
Kako so pomaže tvom stomaku?
- So podstiče lučenje želučanih sokova i pomaže u varenju hrane
So stimuliše želudačne žlezde da luče više želučane kiseline, koja razgrađuje hranu u želucu. Kiselina pomaže razgradnji hrane i poboljšava apsorpciju vitamina i minerala, poput kalcijuma i magnezijuma.
- So poboljšava ravnotežu elektrolita
Natrijum je elektrolit i ključan je za ravnotežu elektrolita u organizmu. Kada dođe do gubitka tečnosti (npr. kod dijareje ili povećanog znojenja), so može pomoći u vraćanju ravnoteže, što je važno za pravilno funkcionisanje stomaka i creva.
- So pomaže kod zatvora
So može imati blagi laksativni efekat, jer podstiče telo da zadrži više tečnosti, olakšavajući pražnjenje creva.
- So sprečava prekomerno naduvavanje
Natrijum pomaže u održavanju ravnoteže između elektrolita natrijuma i kalijuma u organizmu, čime se smanjuje naduvenost koja često prati loše probavne funkcije.
Nemoj se plašiti soli.
Umeren unos soli ključan je za zdravlje, a kombinovanje različitih vrsta soli može biti odličan način da obogatiš svoju ishranu i doprineseš ravnoteži tela.
Samo ako redovno konzumiraš prekomerne količine rafinisane hrane, koja uvek sadrži dodatnu so, često rafinisanu, mogu se javiti zdravstveni problemi.
Natrijum i hlor su ključni minerali za održavanje ravnoteže u ćelijama, regulisanje cirkulacije i nivoa šećera u krvi. Natrijum je i mineral i elektrolit. Neophodan je za pravilnu funkciju mozga i prenos električnih impulsa u telu. To znači da, bez adekvatnog unosa natrijuma, telo ne bi moglo da funkcioniše.
Ali postoji jedan oblik soli koji ne bih preporučila, a to je RAFINISANA SO.
Naime, rafinisana so se podvrgava visokim temperaturama i hemijskim tretmanima, zbog kojih gubi prirodne minerale kao što su magnezijum i kalcijum, čime se njena hranjiva vrednost gotovo potpuno eliminiše.
Dodatno, često sadrži aditive kao što su sredstva za sprečavanje zgrudvavanja i, u nekim slučajevima, jod, kako bi se produžio njen rok trajanja i nadomestio potencijalni nedostatak joda.
Dakle, rafinisana so je u suštini prazna, osiromašena forma koja je daleko od prirodne soli koju telo treba.
Kao i sve što je prošlo proces rafinisanja, maksimalno je iscrpljeno.
Kroz ovaj proces, prirodne vrednosti sirovine, u ovom slučaju soli, su često potpuno eliminisane, a ono što ostane je samo prazna forma, bez hranjivih sastojaka. Rafinisanje svede hranjivu vrednost na minimum, a proizvodi često gube sve ono što ih je činilo korisnim za telo.
Sve druge vrste NErafinirane soli razlikuju se po ukusu, teksturi i mineralima koje sadrže. Više o različitim vrstama soli i kako da izabereš onu koja ti odgovara, pisala sam u narednom blog postu.