Vitamini su organska jedinjenja koja su ti potrebna u malim količinama, ali bez kojih tvoj organizam ne može da funkcioniše ispravno. Oni nisu pilule za jačanje organizma kao ni zamena za hranu.
Iako su u organizmu prisutni i potrebni u malim količinama koje se broje u miligramima ili mikrogramina po danu, njihov unos ti je bitan za zdravo (ispravno) funkcionisanje organizima. Tako na primer, američki Nacionalni institu za zdravlje (National Institute of Health) odraslim ženama (starijim od 19 godina) preporučuje dozu vitamina C od 75 mg po danu.
Vitamini se moraju unositi ishranom, jer se u organizmu ne sintetišu u dovoljnim količinama, ili se uopšte ne sintetišu. Samim tim vitamini jesu esencijalne hranjive materije (esencijalni nutrijenti). No, ovo ne znači da ako popiješ jednu šolju soka od paradajza (170 mg vitamina C), ili pojedeš jednu srednju narandžu (97.5 mg vitamina C), si zadovoljila dnevnu potrebu svog organizma za vitaminom C. Da je to tako lako deficiti vitamina ne bi postojali, pogotovo ne u velikoj meri u kojoj su danas prisutni. Kako je to moguće?
Vitamini su pretežno osetljiva organska jedinjenja. Osetljivi su na svetlost i na toplotu, na procese pripremanja hrane i skladištenje namirnica, ali su i često sprečeni da se absorbuju u crevima koja nisu zdrava.
Tvoje zdrave (ili nezdrave) navike, raznovrsnost i kvalitet voća i povrća, doprineće ili sprečiti da uneseš neophodne količine vitamina. Nezdrave navike zahtevaće unose različitih vitaminskih suplementa, uz konsultovanje stručne osobe, kako bi se nadoknadio nedostatak vitamina. Međutim, kada ti je ishrana na zavidnom nivou, povremeno (ne obavezno) konzumiranje vitaminskih suplemenata (birajući prirodne suplemente) podržava tvoje zdravlje.
Jedan vitamin može da obuhvata čitav niz jedinjenja sličnih funkcija. Kada kažemo vitamin A, mislimo i na jedinjenje retinol, i na jedinjenje beta karoten, i mnoga druga koja imaju međusobno slične aktivnosti i svrstani su upravo u grupu vitamina A. Za tvoj metabolizam vitamini su značajni jer imaju različite funkcije. Retinol ima ulogu u borbi protiv akni i smanjenju bora i tamnih fleka. Beta karoten ima funkciju zaštite od oštećenja izazvanih zračenjima, doprinoseći očuvanju zdravlja tvoje kože. Drugi vitamini su i koenzimi (pomažu enzimima da pravilo funkcionišu), hormoni, antioksidansi, medijatori ćelijske signalizacije i regulatori rasta, i diferencijacije ćelija i tkiva.
Šta vitamini nisu?
Vitamini nisu ni pilule za jačanje organizma, ni zamene za hranu. Oni ne mogu da zamene hranu, jer se bez unošenja hrane ne mogu asimilovati. Nemaju kalorijsku ili energetsku vrednost. Sami vitamini nisu sastavni delovi strukture našeg organizma. Ne možeš da uzimaš samo vitaminske suplemente, a hraniš se vrlo nezdravo i nesvesno, i veruješ da ćeš ostati zdrava. Na temu zdrave ishrane, svesne brige o svom telu kroz ishranu, mnogo sam naučila i rado ti preporučujem da recepte i savete potražiš na stranici Tatjane Popović (Totally Wellness).
Vitamini nisu jedini hranjivi sastojci. Bitno je da znaš da su uz vitamine važni i ugljeni hidrati, proteini, masti, minerali i voda. Tvom telu su svi ovi hranjivi sastojci neophodni da bi se stvarala energija, da bi organi ispravno funkcionisali, i da bi ćelije rasle i razmnožavale se. A tvoje telo koristi hranjive materije iz ovih hranjivih sastojaka, tako što ih prvo uprošćava na najsitinije delove. Proces uprošćavanja jeste upravo proces varenja hrane.
Povezanost kože i vitamina
Uska je i neraskidiva povezanost kože i vitamina. Brojna istraživanja ukazuju na to da su četiri ključna vitamina neophodna za lepu i negovanu kožu. To su vitamini: A, C, E i vitamin K. Svaki od ovih vitamina nalaze se u voću i povrću koje je nam je dostupno, nekad tokom cele godine, a nekad samo u određenim godišnjim dobima.
- Izvori vitamina A: zeleno lisnato povrće (kelj, spanać, brokoli), narandžasto i žuto povrće (šargarepa, slatki krompir, bundeva i tikvice), paradajz, crvena paprika, dinja, mango, itd.
- Izvori vitamina C: voće i povrće su najbolji izvori ovog vitamina. Citrusi (narandže, kivi, limun, grejpfrut), slatka paprika, jagode, paradajz, brokoli, kupus, karfiol, prokelj, itd.
- Izvori vitamina E: biljna ulja, orašasti plodovi, semenke, voće i povrće su najbolji izvori ovog vitamina. Ulje od suncokreta, suncokret, badem, kikiriki, cvekla, zelje, spanać, asparagus, mango, avokado, itd.
- Izvori vitamina K: zeleno lisnato povrće – zelje, repa, kelj, spanać, brokoli, prokelj, kupus, zelena salata, itd.
Za kraj te podsećam da vitamini nisu pilule i praškovi, već prosto rečeno, hrana. Biraj svesno hranu, biraj više lisnato zeleniju, svežiju, ne prskanu, raznoliku, sa tvog podneblja šaroliku, lekovitu. Znaj da sa svakim zalogajem biraš da budeš podrška svom telu i da mu obezbediš sve vitamin.
Sve navedene vitamine je potrebno da ishranom unosiš redovno kombinujući sveže, hemijski netretirano voće i povrće. A ukoliko voliš da ponekad podržiš svoj organizam biljnim prirodnim suplementom, nešto više o samim vitaminskim suplementima iz mog ugla, možeš da pročitaš u narednom blog postu ovde.